1 Yusuf adamlarının önünde kendini tutamayıp, ‹‹Herkesi çıkarın buradan!›› diye bağırdı. Kendini kardeşlerine tanıttığında yanında kimse olmasın istiyordu.
2 O kadar yüksek sesle ağladı ki, Mısırlılar ağlayışını işitti. Bu haber firavunun ev halkına da ulaştı.
3 Yusuf kardeşlerine, ‹‹Ben Yusufum!›› dedi, ‹‹Babam yaşıyor mu?›› Kardeşleri donup kaldı, yanıt veremediler.
4 Yusuf, ‹‹Lütfen bana yaklaşın›› dedi. Onlar yaklaşınca Yusuf şöyle devam etti: ‹‹Mısıra sattığınız kardeşiniz Yusuf benim.
5 Beni buraya sattığınız için üzülmeyin. Kendinizi suçlamayın. Tanrı insanlığı korumak için beni önden gönderdi.
6 Çünkü iki yıldır ülkede kıtlık var, beş yıl daha sürecek. Kimse çift süremeyecek, ekin biçemeyecek.
7 Tanrı yeryüzünde soyunuzu korumak ve harika biçimde canınızı kurtarmak için beni önünüzden gönderdi.
8 Beni buraya gönderen siz değilsiniz, Tanrıdır. Beni firavunun başdanışmanı, sarayının efendisi, bütün Mısır ülkesinin yöneticisi yaptı.
9 Hemen babamın yanına gidin, ona oğlun Yusuf şöyle diyor deyin: ‹Tanrı beni Mısır ülkesine yönetici yaptı. Durma, yanıma gel.
10 Goşen bölgesine yerleşirsin; çocukların, torunların, davarların, sığırların ve sahip olduğun her şeyle birlikte yakınımda olursun.
11 Orada sana bakarım, çünkü kıtlık beş yıl daha sürecek. Yoksa sen de ailen ve sana bağlı olan herkes de perişan olursunuz.›
12 ‹‹Hepiniz gözlerinizle görüyorsunuz, kardeşim Benyamin, sen de görüyorsun konuşanın gerçekten ben olduğumu.
13 Mısırda ne denli güçlü olduğumu ve bütün gördüklerinizi babama anlatın. Babamı hemen buraya getirin.››
14 Sonra kardeşi Benyaminin boynuna sarılıp ağladı. Benyamin de ağlayarak ona sarıldı.
15 Yusuf ağlayarak bütün kardeşlerini öptü. Sonra kardeşleri onunla konuşmaya başladı.
16 Yusufun kardeşlerinin geldiği haberi firavunun sarayına ulaşınca, firavunla görevlileri hoşnut oldu.
17 Firavun Yusufa şöyle dedi: ‹‹Kardeşlerine de ki, ‹Hayvanlarınızı yükleyip Kenan ülkesine gidin.
18 Babanızı ve ailelerinizi buraya getirin. Size Mısırın en iyi topraklarını vereceğim. Ülkenin kaymağını yiyeceksiniz.›
19 Onlara ayrıca şöyle demeni de buyuruyorum: ‹Çocuklarınızla karılarınız için Mısırdan arabalar alın, babanızla birlikte buraya gelin.
20 Gözünüz arkada kalmasın, çünkü Mısırda en iyi ne varsa sizin olacak.› ››
21 İsrailin oğulları söyleneni yaptı. Firavunun buyruğu üzerine Yusuf onlara araba ve yol için azık verdi.
22 Hepsine birer kat yedek giysi, Benyamine ise üç yüz parça gümüşle beş kat yedek giysi verdi.
23 Böylece babasına Mısırda en iyi ne varsa hepsiyle yüklü on eşek, yolculuk için buğday, ekmek ve azık yüklü on dişi eşek gönderdi.
24 Kardeşlerini yolcu ederken onlara, ‹‹Yolda kavga etmeyin›› dedi.
25 Yusufun kardeşleri Mısırdan ayrılıp Kenan ülkesine, babaları Yakupun yanına döndüler.
26 Ona, ‹‹Yusuf yaşıyor!›› dediler, ‹‹Üstelik Mısırın yöneticisi olmuş.›› Babaları donup kaldı, onlara inanmadı.
27 Yusufun kendilerine bütün söylediklerini anlattılar. Kendisini Mısıra götürmek için Yusufun gönderdiği arabaları görünce, Yakupun keyfi yerine geldi.
28 ‹‹Tamam!›› dedi, ‹‹Oğlum Yusuf yaşıyor. Ölmeden önce gidip onu göreceğim.››
1 Na kihai i taea e Hohepa te whakamanawanui i te aroaro o te hunga katoa e tu ana i tona taha; a ka karanga ia, Haere katoa atu nga tangata i toku taha. A kihai i tu tetahi tangata i tona taha, i a Hohepa e whakaatu ana i a ia ki ona tuakana.
2 Na he nui tona reo ki te tangi: a ka rongo nga Ihipiana, ka rongo ano hoki te whare o Parao.
3 Na ka mea a Hohepa ki ona tuakana, Ko Hohepa ahau; e ora ana ano ranei toku papa? A kihai ona tuakana i ahei te whakahoki kupu ki a ia; i pororaru hoki ratou i tona aroaro.
4 A ka mea a Hohepa ki ona tuakana, Whakatata mai ra ki ahau. A ka whakatata ratou. A ka mea ia, Ko Hohepa ahau, ko to koutou teina i hokona nei e koutou ki Ihipa.
5 Na, kaua ra e pouri, kaua hoki e mumura o koutou kanohi, mo koutou i hoko i ahau ki konei: no te mea he mea tono mai ahau e te Atua ki mua i a koutou hei whakaora tangata.
6 Ka rua hoki enei tau o te matekai ki te whenua: kei muri ano etahi atu tau e rima, e kore ai e parau, e kore ai e kokoti.
7 Kua tonoa mai nei hoki ahau e te Atua ki mua i a koutou kia whai putanga ai koutou ki te ao, kia ora ai hoki koutou i runga i te whakaoranga nui.
8 Ina, ehara i a koutou nana ahau i tono mai ki konei, engari na te Atua; kua waiho hoki ahau e ia hei matua ki a Parao, hei ariki ano mo tona whare katoa, hei kawana hoki mo te whenua katoa o Ihipa.
9 Hohoro, haere ki runga, ki toku papa, mea atu ki a ia, He penei te kupu a tau tama a Hohepa, Kua meinga ahau e te Atua hei ariki mo Ihipa katoa; haere mai ki ahau, kaua e whakaroa.
10 A me noho koe ki te whenua o Kohena, a ka tata koe ki ahau, koutou ko au tama, ko nga tama hoki a au tama, me au kahui, me au kau, me au mea katoa:
11 A ka atawhai ahau i a koe ki reira; e rima hoki enei tau matekai kei muri nei; kei rawakoretia koutou ko tou whare me au mea katoa.
12 Na, ka kite nei o koutou kanohi, me nga kanohi o toku teina, o Pineamine, ko toku waha tenei te korero nei ki a koutou.
13 A ma koutou e korero ki toku papa toku kororia katoa i Ihipa, me nga mea katoa i kite nei koutou; kia hohoro ano ta koutou kawe mai i toku papa ki konei.
14 Na ka hinga ia ki runga ki te kaki o Pineamine, o tona teina, a ka tangi, ka tangi ano a Pineamine i runga i tona kaki.
15 A ka kihi ia i ona tuakana katoa, ka tangi hoki ki a ratou: a muri iho ka korero ona tuakana ki a ia.
16 Na ka tae te rongo ki te whare o Parao, ka korerotia, Kua tae mai nga tuakana o Hohepa: he mea pai ano tena ki te whakaaro o Parao, o ana tangata hoki.
17 Na ka mea a Parao ki a Hohepa, Korero ki ou tuakana, Ko tenei ta koutou e mea ai; whakawaha a koutou kararehe, a whakatika, haere ki te whenua o Kanaana;
18 Tikina hoki to koutou papa, me nga tangata o o koutou whare, a haere mai ki ahau: a ka hoatu e ahau ki a koutou nga mea papai o te whenua o Ihipa, a ka kai koutou i te momonatanga o te whenua.
19 Na, kua whakahaua nei koe, meatia tenei e koutou; mauria atu etahi kaata ma koutou i te whenua o Ihipa mo a koutou tamariki, mo a koutou wahine, a kawea mai to koutou papa, haere mai hoki.
20 A kaua e whakaaro ki a koutou mea; ma koutou hoki nga mea pai o te whenua katoa o Ihipa.
21 Na ka pera nga tama a Iharaira: a ka homai he kaata e Hohepa ki a ratou, ka pera me ta Parao i ki ai, i homai ano e ia he o mo ratou ki te ara.
22 I homai ano hoki e ia ki a ratou katoa he whakatakirua mo nga kakahu o tetahi, o tetahi; ki a Pineamine ia i homai e ia e toru rau hiriwa, takirima ano hoki nga kakahu.
23 A ko nga mea tenei i homai e ia kia kawea ki tona papa; kotahi tekau nga kaihe e waha ana i nga mea papai o Ihipa, me nga kaihe uha kotahi tekau, ko ta ratou kawenga he witi, he taro, hei kai ma tona papa ki te ara.
24 Na ka tonoa atu e ia ona tuakana, a haere ano ratou: ka mea hoki ia ki a ratou, Kei ngangau koutou ki te ara.
25 Na haere ana ratou i Ihipa ki runga, a ka tae ki te whenua o Kanaana, ki a Hakopa, ki to ratou papa,
26 A ka korero ki a ia, ka mea, E ora ana ano a Hohepa, ko ia hoki te kawana o te whenua katoa o Ihipa. Na ka whakapau te manawa o Hakopa, kihai hoki ia i whakapono ki a ratou.
27 Na ka korerotia e ratou ki a ia nga kupu katoa a Hohepa i korero ai ia ki a ratou: a ka kite ia i nga kaata i tukua mai e Hohepa hei tiki mai mona, na, ka ora ake te wairua o Hakopa, o to ratou papa:
28 A katahi a Iharaira ka mea, Heoi ano; e ora ana ano taku tama, a Hohepa: ka haere ahau kia kite i a ia kei mate ahau.