1 Jako potůčkové vod jest srdce královo v ruce Hospodinově; kamžkoli chce, nakloňuje ho.

2 Všeliká cesta člověka přímá se zdá jemu, ale kterýž zpytuje srdce, Hospodin jest.

3 Vykonávati spravedlnost a soud více se líbí Hospodinu nežli obět.

4 Vysokost očí, širokost srdce, a orání bezbožných jest hříchem.

5 Myšlení bedlivého všelijak ku prospěchu přicházejí, ale každého toho, kdož kvapný jest, toliko k nouzi.

6 Pokladové jazykem lživým shromáždění jsou marnost pomíjející hledajících smrti.

7 Zhouba, kterouž činí bezbožníci, bydliti bude u nich; nebo se zpěčují činiti soudu.

8 Muž, jehož cesta převrácená jest, cizí jest, čistého pak dílo přímé jest.

9 Lépe jest bydliti v koutě na střeše,nežli s ženou svárlivou v domě společném.

10 Duše bezbožného žádá zlého, ani přítel jeho jemu příjemný nebývá.

11 Posměvač když bývá trestán, hloupý bývá moudřejší; a když se uměle nakládá s moudrým, přijímá umění.

12 Vyučuje Bůh spravedlivého na domě bezbožného, kterýž vyvrací bezbožné pro zlost.

13 Kdo zacpává ucho své k volání chudého, i on sám volati bude, a nebude vyslyšán.

14 Dar skrytý ukrocuje prchlivost, a pocta v klíně hněv prudký.

15 Radostí jest spravedlivému činiti soud, ale hrůzou činitelům nepravosti.

16 Člověk bloudící z cesty rozumnosti v shromáždění mrtvých odpočívati bude.

17 Muž milující veselost nuzníkem bývá, a kdož miluje víno a masti, nezbohatne.

18 Výplatou za spravedlivého bude bezbožný, a za upřímé ošemetný.

19 Lépe jest bydliti v zemi pusté než s ženou svárlivou a zlostnou.

20 Poklad žádostivý a olej jest v příbytku moudrého, bláznivý pak člověk zžírá jej.

21 Kdo snažně následuje spravedlnosti a milosrdenství, nalézá život, spravedlnost i slávu.

22 Do města silných vchází moudrý, a boří pevnost doufání jeho.

23 Kdo ostříhá úst svých a jazyka svého, ostříhá od úzkosti duše své.

24 Hrdého a pyšného jméno jest posměvač, kterýž vše s neochotností a pýchou dělá.

25 Žádost lenivého zabijí jej, nebo nechtí ruce jeho dělati.

26 Každého dne žádostí hoří, spravedlivý pak dává a neskoupí se.

27 Obět bezbožných ohavností jest, ovšem pak jestliže by ji s nešlechetností obětovali.

28 Svědek lživý zahyne, ale muž, kterýž co slyší, stále mluviti bude.

29 Muž bezbožný zatvrzuje tvář svou, upřímý pak měří cestu svou.

30 Není žádné moudrosti, ani opatrnosti, ani rady proti Hospodinu.

31 Kůň strojen bývá ke dni boje, ale Hospodinovo jest vysvobození.

1 Kei roto te ngakau o te kingi i te ringa o Ihowa ano he awa rerenga wai; e whakaangahia ana e ia ki nga wahi katoa e pai ai ia.

2 Ko nga ara katoa o te tangata, tika kau ki ona kanohi ake: ko Ihowa ia hei pauna i nga ngakau.

3 Ko te mahi i te tika, i te whakawa, ki ta Ihowa, pai atu i te patunga tapu.

4 He kanohi whakakake, he ngakau whakapehapeha, a ko te rama hoki o te hunga kino, he hara kau.

5 Ko nga whakaaro o te tangata uaua e ahu anake ana ki te hua o te taonga: ko te hunga takare katoa ia e whawhai kau ana ki te muhore.

6 E rite ana ta te arero teka ami i te taonga ki te mamaoa e aia noatia ana; ko te hunga e rapu ana i era e rapu ana i te mate.

7 Ma te pahua a te hunga kino e tahi atu ratou; mo ratou kahore e pai ki te whakawa.

8 He ara tino kopikopiko to te tangata e waha ana i te hara: tena ko te tangata ma, he tika tana mahi.

9 He pai ke te noho i te kokonga o te tuanui, i te noho tahi me te wahine ngangare i roto i te whare mahorahora.

10 Ko ta te wairua o te tangata kino he hiahia ki te kino; e kore ona kanohi e manako ki tona hoa.

11 Ki te whiua te tangata whakahi, ka whai whakaaro te kuware: a, ki te whakaakona te tangata whakaaro nui, ka whiwhi ia ki te matauranga.

12 Ka ata whakaaroa e te tangata tika te whare o te tangata kino; te peheatanga e whakataka ai te hunga kino ki te mate mo ratou.

13 Ko te tangata e puru ana i ona taringa ki te karanga a te rawakore, tera hoki ia e karanga, heoi e kore e whakarangona.

14 Ma te mea homai puku ka marie ai te riri, ma te moni whakapati hoki i roto i te uma ka marie ai te aritarita kaha.

15 He mahi koa na te tangata tika te whakawa; mo nga kaimahi ia i te kino, ko te whakangaromanga.

16 Ko te tangata e kotiti ke ana i te huarahi o te mahara, ka noho ia i te whakaminenga o nga tupapaku.

17 Ko te tangata matenui ki nga ahuareka, ka rawakore: a, ko te tangata e matenui ana ki te waina, ki te hinu, e kore e whai taonga.

18 Hei utu te tangata kino mo te tangata tika; a ka haere mai te tangata kopeka hei whakakapi mo te tangata tu tika.

19 He pai ke te noho i te koraha, i te noho tahi me te wahine tohetohe, wahine pukukino.

20 Kei te nohoanga o te tangata whakaaro nui te taonga momohanga me te hinu; heoi maumauria ake e te wairangi.

21 Ko te tangata e whai ana i te tika, i te atawhai, ka whiwhi ki te ora, ki te tika, ki te honore.

22 Ka pikitia e te tangata whakaaro nui te pa o nga marohirohi, ka taka hoki i a ia te kaha i whakawhirinaki ai ratou.

23 Ko te tangata e tiaki ana i tona mangai, i tona arero, e tiaki ana i tona wairua kei raru.

24 Ko te tangata whakakake, whakapehapeha, ko te tangata whakahi tona ingoa, e mahi ana ia i runga i te whakahirahira o tona whakamanamana.

25 Ka mate te tangata mangere i tona hiahia ano; e kore hoki ona ringa e pai ki te mahi.

26 Tera te hanga he kaiapo tonu a pau noa te ra: ko ta te tangata tika ia he homai, kahore hoki ana kaiponu.

27 He mea whakarihariha te whakahere a te tangata kino; tera noa ake ina he te whakaaro i kawea mai ai e ia.

28 Ka mate te kaiwhakaatu teka; na, ko te tangata whakarongo, ka korero, kahore he kaiwhakahe.

29 Ka whakamaro te tangata kino i tona mata: tena ko te tangata tika, ka whakapai i ona ara.

30 I to Ihowa aroaro kahore he whakaaro nui, kahore he matauranga, kahore he kupu mohio, e tu.

31 Kua rite noa ake he hoiho mo te ra o te whawhai; kei a Ihowa ia te whakaoranga.