1 Když sedneš k jídlu se pánem, pilně šetř, co jest před tebou.

2 Jinak vrazil bys nůž do hrdla svého, byl-li bys lakotný.

3 Nežádej lahůdek jeho, nebo jsou pokrm oklamavatelný.

4 Neusiluj, abys zbohatl; od opatrnosti své přestaň.

5 K bohatství-liž bys obrátil oči své? Poněvadž v náhle mizí; nebo sobě zdělalo křídla podobná orličím, a zaletuje k nebi.

6 Nejez chleba člověka závistivého, a nežádej lahůdek jeho.

7 Nebo jak on sobě tebe váží v mysli své, tak ty pokrmu toho. Díť: Jez a pí, ale srdce jeho není s tebou.

8 Skyvu svou, kterouž jsi snědl, vyvrátíš, a zmaříš slova svá utěšená.

9 Před bláznem nemluv, nebo pohrdne opatrností řečí tvých.

10 Nepřenášej mezníku starodávního, a na pole sirotků nevcházej.

11 Silnýť jest zajisté ochránce jejich; onť povede při jejich proti tobě.

12 Zaveď k učení mysl svou, a uši své k řečem umění.

13 Neodjímej od mladého kázně; nebo umrskáš-li jej metlou, neumřeť.

14 Ty metlou jej mrskávej, a tak duši jeho z pekla vytrhneš.

15 Synu můj, bude-li moudré srdce tvé, veseliti se bude srdce mé všelijak ve mně;

16 A plésati budou ledví má, když mluviti budou rtové tvoji pravé věci.

17 Nechť nezávidí srdce tvé hříšníku, ale raději choď v bázni Hospodinově celý den.

18 Nebo poněvadž jest odplata, naděje tvá nebude podťata.

19 Slyš ty, synu můj, a buď moudrý, a naprav na cestu srdce své.

20 Nebývej mezi pijány vína, ani mezi žráči masa.

21 Nebo opilec a žráč zchudne, a ospánlivost v hadry obláčí.

22 Poslouchej otce svého, kterýž tě zplodil, aniž pohrdej matkou svou, když se zstará.

23 Pravdy nabuď, a neprodávej jí, též moudrosti, umění a rozumnosti.

24 Náramně bývá potěšen otec spravedlivého, a ten, kdož zplodil moudrého, veselí se z něho.

25 Nechať se tedy veselí otec tvůj a matka tvá, a ať pléše rodička tvá.

26 Dej mi, synu můj, srdce své, a oči tvé cest mých ať ostříhají.

27 Nebo nevěstka jest jáma hluboká, a studnice těsná žena cizí.

28 Onať také jako loupežník úklady činí, a zoufalce na světě rozmnožuje.

29 Komu běda? komu ouvech? komu svady? komu křik? komu rány darmo? komu červenost očí?

30 Těm, kteříž se zdržují na víně; těm, kteříž chodí, aby vyhledali strojené víno.

31 Nehleď na víno rdící se, že vydává v koflíku záři svou, a přímo vyskakuje.

32 Naposledy jako had uštípne, a jako štír ušťkne.

33 Oči tvé hleděti budou na cizí, a srdce tvé mluviti bude převrácené věci,

34 A budeš jako ten, kterýž spí u prostřed moře, a jako ten, kterýž spí na vrchu sloupu bárky.

35 Díš: Zbili mne, a nestonal jsem, tloukli mne, a nečil jsem; když procítím, dám se zase v to.

1 Ki te noho tahi korua ko te rangatira ki te kai, ata whakaaroa marietia tera i tou aroaro:

2 Whakapakia he maripi ki tou korokoro, ki te mea he tangata kakai koe.

3 Kaua e hiahia ki ana mea reka: he kai tinihanga hoki era.

4 Kaua e taruke ki te mea taonga: kati tau mea ki tou matauranga.

5 E anga mai ranei ou kanohi ki taua mea korekore nei? He pono hoki ka whai parirau te taonga, koia ano kei te ekara, rere ana whaka te rangi.

6 Kaua e kainga te kai a te tangata kanohi kino, kei minamina hoki koe ki ana mea reka.

7 Ko tana hoki e mea ai i roto i a ia, pera tonu ia: E kai, e inu; koia tana kupu ki a koe; kahore ia ona ngakau ki a koe.

8 Ko te kongakonga i kainga e koe, ka ruakina e koe, ka maumauria ano hoki au kupu reka.

9 Kaua e korero ki nga taringa o te kuware; ka whakahawea hoki ia ki te whakaaro nui o au kupu.

10 Kei whakanekehia e koe te rohe tawhito; kei haere koe ki nga mara a te pani:

11 No te mea he kaha to ratou kaiwhakaora; ka tohea e ia ta ratou tohe ki a koe.

12 Anga atu tou ngakau ki te ako, me ou taringa ki nga kupu o te matauranga.

13 Kaua e tohungia te whiu ki te tamaiti: ki te patua hoki ia e koe ki te rakau, e kore ia e mate.

14 Tatatia ia e koe ki te rakau, a ka whakaorangia e koe tona wairua i te reinga.

15 E taku tama, ki te whakaaro nui tou ngakau, ka koa hoki toku ngakau, ae ra, toku nei ano:

16 Ae ra, ka hari oku whatumanawa, ina korero ou ngutu i nga mea tika.

17 Kei hae tou ngakau ki te hunga hara; engari kia wehi koe ki a Ihowa, a pau noa te ra.

18 He pono hoki tera ano he whakautu; e kore ano hoki tau i tumanako ai e hatepea atu.

19 Whakarongo ra, e taku tama, kia whai whakaaro hoki koe, a whakatikaia tou ngakau i te ara.

20 Kei uru ki te hunga kakai waina; ki te hunga pukukai kikokiko:

21 No te mea ka tutuki tahi te tangata inu raua ko te tangata kakai ki te rawakore; he tawhetawhe hoki te kakahu a te momoe mo te tangata.

22 Whakarongo ki tou papa nana koe; kaua hoki e whakahawea ki tou whaea ina ruruhi ia.

23 Hokona te pono, kaua hoki e whakawhitiwhitia; ae ra, te whakaaro nui, te ako hoki, me te matauranga.

24 Nui atu hoki te koa o te papa o te tangata tika; a, ko te tangata e whanau he tama whakaaro nui mana, ka hari ia ki a ia.

25 Kia hari tou papa raua ko tou whaea, ina, kia koa te wahine i whanau ai koe.

26 E taku tama, homai tou ngakau ki ahau, kia manako ano hoki ou kanohi ki aku ara.

27 No te mea he rua hohonu te wahine kairau; he poka kuiti te wahine ke.

28 Ae ra, ka whanga ia ano he kaipahua, a ka whakatokomahatia e ia nga tangata poka ke.

29 Ko wai e aue? Ko wai e tangi? Ko wai e totohe? Ko wai e ngangautia? Ko wai e maru, he mea takekore? Ko wai e whero tonu ona kanohi?

30 Ko te hunga e noho roa ana ki te waina; ko te hunga e haere ana ki te rapu i te waina whakaranu.

31 Kaua e titiro ki te waina i te mea e whero ana, ina puta tona kara i roto i te kapu, ina mania tona heke.

32 Tona tukunga iho ano he nakahi e ngau ana, koia ano kei te wero a te neke.

33 E kite hoki ou kanohi i nga mea rereke, a ka puta he kupu rereke i tou ngakau.

34 Ae ra, ka rite koe ki te tangata e takoto ana i waenga moana, ki te tangata ranei e takoto ana i te tihi o te rewa.

35 A ka mea koe, Patua ana ahau e ratou, a kihai ahau i mamae; tatatia ana ahau e ratou, a kihai ahau i mohio: a hea ahau ara ake ai? Ka rapua ano e ahau.